Zanimljivosti o dijamantima

  • Riječ dijamant dolazi od grčke riječi “adamas”, što znači nesalomljiv , nepobjediv
  • Dijamanti su skoro neuništivi. Jedino se mogu ogrebati s drugim dijamantom
  • Dijamant je najtvrđi mineral u prirodi
  • Iako dijamant ima najveću površinsku tvrdoću i niti jedan mineral ga ne može ogrebati, dijamant nije naj čvršči te ga se jakim udarcem čekića može oštetiti ili smrskati
  • Dijamanti nikada ne izlaze iz mode, uvijek su traženi
  • Cijena im ne pada niti u vremenima najvećih svjetskih kriza
  • Zbog svoje izrazite tvrdoće i otpornosti na grebanje čest je izbor za zaručničko i vjenčanog prstenja
  • Boja dijamanta je jedan od najvažnijih parametara koji utječu na njegovu cijenu
  • Dijamant ima jako visok stupanj loma/refleksije svjetlosti te je zbog toga brušeni dijamat tako svjetlucav
  • Težina dijamanta se mjeri u karatima
  • 1 karat iznosi 0,2 grama
  • U antičkim vremenima kao mjera za težinu zlata i dijamanta se koristila sjemenka rogača koja bez obzira na veličinu i uvjete čuvanja uvijek ima istu težinu od 0,2 grama
  • Dijamanti su napravljeni od ugljika (kemijski element C) i posloženi su u jaku tetrahedralnu strukturu
  • Da bi se dobilo 0,2 grama dijamanta mora se iskopati i preraditi 250 tona stijena
  • Većina dijamanata koja se nalazi u prirodi imaju starost između 1 i 3 milijarde godina
  • Dijamanti koje nalazimo u prirodi su formirani uslijed visokih temperatura (900-1300⁰C) i pritisaka (50 000 – 60 000 atmosfera) na dubinama 150 do 200km u Zemljinom plaštu  (engl. Mantle)
  • Vulkanske erupcije donose dijamante na površinu Zemlje
  • Nisu svi dijamanti nastali duboko u unutrašnjosti Zemlje, neki su dospjeli iz svemira udarom meteorite u Zemlju. Prilikom udara meteorita u Zemlju stvaraju se visoke temperature i pritisci koji su pogodni za formiranje dijamanata. Tako formirani dijamanti se nazivaju mikro dijamanti i nano dijamanti.
  • 140 puta je tvrđi od rubina ili safira
  • Tvrdoća dijamanta ovisi o količini primjesa drugih elemenata i načinu formiranja kristalne strukture
  • Otporni su na kiseline
  • Temperatura na kojoj se dijamant topi je 3550⁰C
  • Grafit koji koristimo u olovkama za pisanje pod određenim uvjetima možemo pretvoriti u dijamant
  • Grafit je isto kao i dijamant napravljen od ugljika. Oboje su alotropske modifikacije ugljika (razlikuju se u načinu povezivanja atoma ugljika)
    U dijamantu se atomi povezani u trodimenzionalnu strukturu čvrstim atomskim vezama dok su u grafitu atomi povezani u slojeve međusobno povezani slabim atomskim vezama.
  • Godišnje se iz rudnika dobije oko 135 000 000 karata dijamanta
  • 20% dijamanta koji dolaze iz rudnika se koriste za izradu nakita a ostalih 80% se koristi u industriji
  • Prilikom rezanja dijamanta kako bi se dobio oblik za upotrebu u nakitu, 40% do 70% dijamanta se izgubi u procesu rezanja i poliranja
  • Samo jedan dijamant na tisuću poliranih je veći od 1 karat (0,2 grama)
  • Vrijednost dijamanta ovisi o 4 glavna parametra, 4C: rez, boja, čistoća i težina/veličina
  • Bezbojni dijamanti imaju veću vrijednost nego ostali
  • Dijamanti su otkriveni prije 4000 godina u riječnim koritima
  • Koliko su kvalitetni dijamanti rijetki govori činjenica da je samo jedan na milijun pronađenih  dijamanta kvalitetan 1ct kamen, 1 na 5 milijuna kvalitetan 2ct kamen i 1 na 15 milijuna kvalitetan 3ct dijamant
  • U svijetu je direktno ili indirektno 10 milijuna ljudi zaposleno u industriji dijamanata
  • Antwerpen u Belgiji je grad u kojem se trguje sa 80% svih svjetskih ne rezanih i 50% rezanih dijamanta.
  • Boja dijamanta je obično blijedo žuta do bezbojna a isto tako mogu biti i smeđi, plavi, zeleni, narančasti, rozi, crveni ili crni
  • Dijamant je izrađen isključivo od ugljika i ako u sebi nema primjesa drugih kemijskih elemenata onda je bezbojan
  • Razlog zašto su neki dijamanti različitih boja je prisutnost drugih kemijskih elemenata ili pomaci u kristalnoj rešetci
  • Dijamanti crvene, ružičaste i zelene boje se najrjeđe pojavljuju u prirodi
  • Vrijednost dijamanata nema geografske granice. Jednako će biti vrijedan u bilo kojem dijelu svijeta
  • Dijamanti se u Hrvatskoj počinju upotrebljavati kao investicija. Banke nude kupovinu certificiranih dijamanta.
  • Zbog svoje rijetkosti npr. jedan dijamant od 2 karata je puno vrjedniji nego dva dijamanta od 1 karat
  • Najcjenjeniji svjetski dijamanti su analizirani, rezani, brušeni, polirani nekoliko godina dok nisu postigli svoj konačni izgled
  • Obrada dijamanta je vrlo osjetljiva procedura koja zahtjeva brojne vještine, alate, iskustvo i tehničko znanje
  • Cijene vrhunskih dijamanata dosežu milijune, desetine milijuna do nekoliko stotina milijuna Eura