Zanimljivosti o dijamantima

  • Riječ dijamant dolazi od grčke riječi “adamas”, što znači nesalomljiv , nepobjediv
  • Dijamanti su skoro neuništivi. Jedino se mogu ogrebati s drugim dijamantom
  • Dijamant je najtvrđi mineral u prirodi
  • Iako dijamant ima najveću površinsku tvrdoću i niti jedan mineral ga ne može ogrebati, dijamant nije naj čvršči te ga se jakim udarcem čekića može oštetiti ili smrskati
  • Dijamanti nikada ne izlaze iz mode, uvijek su traženi
  • Cijena im ne pada niti u vremenima najvećih svjetskih kriza
  • Zbog svoje izrazite tvrdoće i otpornosti na grebanje čest je izbor za zaručničko i vjenčanog prstenja
  • Boja dijamanta je jedan od najvažnijih parametara koji utječu na njegovu cijenu
  • Dijamant ima jako visok stupanj loma/refleksije svjetlosti te je zbog toga brušeni dijamat tako svjetlucav
  • Težina dijamanta se mjeri u karatima
  • 1 karat iznosi 0,2 grama
  • U antičkim vremenima kao mjera za težinu zlata i dijamanta se koristila sjemenka rogača koja bez obzira na veličinu i uvjete čuvanja uvijek ima istu težinu od 0,2 grama
  • Dijamanti su napravljeni od ugljika (kemijski element C) i posloženi su u jaku tetrahedralnu strukturu
  • Da bi se dobilo 0,2 grama dijamanta mora se iskopati i preraditi 250 tona stijena
  • Većina dijamanata koja se nalazi u prirodi imaju starost između 1 i 3 milijarde godina
  • Dijamanti koje nalazimo u prirodi su formirani uslijed visokih temperatura (900-1300⁰C) i pritisaka (50 000 – 60 000 atmosfera) na dubinama 150 do 200km u Zemljinom plaštu  (engl. Mantle)
  • Vulkanske erupcije donose dijamante na površinu Zemlje
  • Nisu svi dijamanti nastali duboko u unutrašnjosti Zemlje, neki su dospjeli iz svemira udarom meteorite u Zemlju. Prilikom udara meteorita u Zemlju stvaraju se visoke temperature i pritisci koji su pogodni za formiranje dijamanata. Tako formirani dijamanti se nazivaju mikro dijamanti i nano dijamanti.
  • 140 puta je tvrđi od rubina ili safira
  • Tvrdoća dijamanta ovisi o količini primjesa drugih elemenata i načinu formiranja kristalne strukture
  • Otporni su na kiseline
  • Temperatura na kojoj se dijamant topi je 3550⁰C
  • Grafit koji koristimo u olovkama za pisanje pod određenim uvjetima možemo pretvoriti u dijamant
  • Grafit je isto kao i dijamant napravljen od ugljika. Oboje su alotropske modifikacije ugljika (razlikuju se u načinu povezivanja atoma ugljika)
    U dijamantu se atomi povezani u trodimenzionalnu strukturu čvrstim atomskim vezama dok su u grafitu atomi povezani u slojeve međusobno povezani slabim atomskim vezama.
  • Godišnje se iz rudnika dobije oko 135 000 000 karata dijamanta
  • 20% dijamanta koji dolaze iz rudnika se koriste za izradu nakita a ostalih 80% se koristi u industriji
  • Prilikom rezanja dijamanta kako bi se dobio oblik za upotrebu u nakitu, 40% do 70% dijamanta se izgubi u procesu rezanja i poliranja
  • Samo jedan dijamant na tisuću poliranih je veći od 1 karat (0,2 grama)
  • Vrijednost dijamanta ovisi o 4 glavna parametra, 4C: rez, boja, čistoća i težina/veličina
  • Bezbojni dijamanti imaju veću vrijednost nego ostali
  • Dijamanti su otkriveni prije 4000 godina u riječnim koritima
  • Koliko su kvalitetni dijamanti rijetki govori činjenica da je samo jedan na milijun pronađenih  dijamanta kvalitetan 1ct kamen, 1 na 5 milijuna kvalitetan 2ct kamen i 1 na 15 milijuna kvalitetan 3ct dijamant
  • U svijetu je direktno ili indirektno 10 milijuna ljudi zaposleno u industriji dijamanata
  • Antwerpen u Belgiji je grad u kojem se trguje sa 80% svih svjetskih ne rezanih i 50% rezanih dijamanta.
  • Boja dijamanta je obično blijedo žuta do bezbojna a isto tako mogu biti i smeđi, plavi, zeleni, narančasti, rozi, crveni ili crni
  • Dijamant je izrađen isključivo od ugljika i ako u sebi nema primjesa drugih kemijskih elemenata onda je bezbojan
  • Razlog zašto su neki dijamanti različitih boja je prisutnost drugih kemijskih elemenata ili pomaci u kristalnoj rešetci
  • Dijamanti crvene, ružičaste i zelene boje se najrjeđe pojavljuju u prirodi
  • Vrijednost dijamanata nema geografske granice. Jednako će biti vrijedan u bilo kojem dijelu svijeta
  • Dijamanti se u Hrvatskoj počinju upotrebljavati kao investicija. Banke nude kupovinu certificiranih dijamanta.
  • Zbog svoje rijetkosti npr. jedan dijamant od 2 karata je puno vrjedniji nego dva dijamanta od 1 karat
  • Najcjenjeniji svjetski dijamanti su analizirani, rezani, brušeni, polirani nekoliko godina dok nisu postigli svoj konačni izgled
  • Obrada dijamanta je vrlo osjetljiva procedura koja zahtjeva brojne vještine, alate, iskustvo i tehničko znanje
  • Cijene vrhunskih dijamanata dosežu milijune, desetine milijuna do nekoliko stotina milijuna Eura
Ova web stranica koristi kolačiće kako bi vam ponudila bolje iskustvo pregledavanja. Pregledavanjem ove web stranice pristajete na upotrebu kolačića.
preloader